Dana 07.11.2017. godine u sali Općine Vareš održan je sastanak članova turističkog udruženja “Tourist info” Vareš i pružatelja usluga za razvoj turizma u svrhu analize protekle turističke sezone u Varešu i izazova koji prethode u sljedećoj.
Sastanak je otvorio Boško Andrić zahvaljujući prisutnima na dolasku u ime Općine Vareš i organizacije “Tourist info-a” Vareš, koji je nakon toga uvodni govor prepustio načelniku Općine Vareš Zdravku Maroševiću. “Radeći na što boljoj promociji Vareša, zajedno uz svoj tim sam pokušao razbiti stereotipe i načine gledanja na Vareš kao grad bez potencijala za bilo kakav razvoj, kamoli onaj turistički. Smatram da sam u toj namjeri uspio, dajući ogroman medijski prostor Varešu i promociji turizma koji uključuje kulturu, sport, umjetnost, kao i ruralni razvoj na području općine Vareš. Imamo preduvjete i znanje, ali nemamo iskustva, stoga je ključ za daljnji napredak edukacija o turizmu kroz različite vidove edukacije. Naša prednost je u tome da je Vareš geografski veoma pogodan za razvoj turistički primamljivog sadržaja kao što su planinarenje i alpinizam”, u svom govoru kazao je načelnik naglasivši da je još jedan od ključnih faktora za napredak turizma očuvanje okoliša na području naše općine i da na tome treba konstantno raditi.
Otvaranjem “Tourist info” centra 28.04.2017. godine, kao središta gdje turisti koji dođu u obilazak Vareša mogu dobiti sve potrebne informacije i preporuke o mjestima koje vrijedi posjetiti, zvanično je otvoren proces promocije turizma u Varešu. “Početak sezone prije samog otvaranja turističko-informativnog centra obilježila je posjeta oko pedesetak planinara iz Sarajeva na jednodnevni boravak, dok je sezona zaključena posjetom 47 izviđača koji su došli iz Švedske i proveli pet dana u obilasku Vareša uz smještaj u lovačkom domu “Igrišta”. Kao član “Tourist info-a” mogu reći da smo generalno zadovoljni s obzirom s kakvim se izazovima suočavamo i okolnostima u kojima radimo, svjesni da je ovo jedan dugotrajan proces na kojemu treba istrajati. Naši pokazatelji govore da je u ovoj godini zabilježen natprosječan broj turista koji su došli u obilazak Vareša u odnosu na prethodne godine”, u izlaganju podataka o posjećenosti Vareša istakao je Boško Andrić.
Što se tiče smještajnih kapaciteta, u Varešu se trenutno može nabrojati dvanaest ugostiteljskih objekata koji mogu ponuditi oko sedamdesetak kreveta, četiri vikendice sa kapacitetom od 19 mjesta, koje ispunjavaju odgovarajuće uslove kvaliteta smještaja (grijanja, udobnosti kreveta, gastro usluge i slično). “U očiglednom nedostatku smještajnih kapaciteta takođe možemo izdvojiti i “Kuću susreta” Bijelo Borje koja može primiti oko tridesetak posjetilaca. Kada sve saberemo lovački i planinarski domovi u Varešu pružaju smještaj od oko 147 mjesta, tu ubrajajući smještaje koji ne ispunjavaju odgovarajuće uslove ali su na putu da ih obezbijede. Ovdje je evidentno da se svi navedeni smještaji nalaze izvan grada, to nam je jedan od gorućih problema, nastojeći riješiti taj problem već je u završnoj izgradnji nekoliko potencijalnih smještajnih kapaciteta koji će biti spremni na pružanje adekvatne usluge, za posjetitelje koji iz različitih razloga žele da budu bliže gradu”, rekao je Boško Andrić.
Sastanku je prisustvovao i Tim Clancy, rođeni Njujorčanin koji tečno govori naš jezik, od 1992. godine živi i radi u Bosni i Hercegovini, a nedavno je i zvanično postao državljanin Bosne i Hercegovine. Kroz svoj dugogodišnji rad u našoj zemlji, uključujući zadatke koje je obavljao za United Nations Development Program (UNDP) i USAID stekao je reputaciju stručnjaka za projekte, programe i ideje koje pospješuju turizam i razvoj zajednica u Bosni i Hercegovini. Tim je kako je naveo uzduž i poprijeko obišao prostore BiH, te našao način na koji možemo unaprijediti kvalitete turizma u našoj zemlji. Odlučivši da pokaže “svjetliju” stranu Bosne i Hercegovine, zajedno sa grupom prijatelja 2000. godine osnovao je “Green Visions” prvu društvenu organizaciju orijentiranu prema eko-turizmu u BiH, koja i do današnjeg dana postoji i djeluje sa sjedištem u Sarajevu. Jedan je od autora projekta “Via Dinarica”, planinarske staze koja se širi planinskim lancem Dinarida dugim skoro 2000 km i prolazi kroz Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Kosovo i Makedoniju, turističku destinaciju koju je National Geographic nedavno uvrstio u top pet prirodnih destinacija svijeta koje trebate posjetiti u 2017. godini. Jedna od mini staza koje su još uvijek u razvoju u sklopu “Via Dinarica” tzv. “Zelena staza” bi trebala prolaziti upravo kroz područje Vareša, koja je okarakterisana kao “zeleni tepih” crnogorične šume sa kilometrima očuvanih biciklističkih staza koje bi Vareš trebao obezbijediti.
U naš grad Tim je kako navodi došao sa istim ciljem, da ostvari potencijal turizma u Varešu. “Drago mi je da grad ide u dobrom pravcu i trudi se na razvoju turizma, ali morate shvatiti da je ovo dugotrajan proces i zahtijeva mnogo truda i strpljenja dok se ne dođe do faze da Vareš zaista bude jedna od prihvatljivih turističkih destinacija, u turizam svakako treba ulagati, a moj posao će biti lobiranje kod organizacija poput USAID-a, agencija za razvoj u cilju pribavljanja finansijskih sredstava namijenjenih za razvoj lokalnih zajednica i turizma. Ono što je u našoj moći je svakako promocija vareške zajednice široj javnosti kojom možemo privući ogroman broj turista. Po prvi put mogu reći da je Vareš napokon na turističkoj mapi, što je veoma pohvalno. Trebamo se fokusirati na stvari koje su autentične u Varešu, odnosno one stvari koje drugi nemaju, smještajne kapacitete takođe, jer su jedan od pred uslova za zadržavanje gostiju na duže periode, što je svakako ključna stvar za turizam. Vareš je uz originalnu gostoprimljivost u stanju da ponudi toliko toga, a ja za Vareš imam nekoliko ideja kojima ću nastojati da privučemo što veći broj turista”, zaključio je Tim Clancy.
Uzimajući u obzir da Vareš skoro nema postojeću konkurenciju u razvoju turizma susjednih općina, sudeći prema brojkama zaposlenih u turizmu, izgledi za ostvarenje programa za razvoj turizma su još veći.