Demant Općinskog načelnika Zdravka Maroševića na neistinitu prezentaciju o životnoj i političkoj situaciji u Općini Vareš od strane Hrvatske republikanske stranke (HRS)

Kao aktualni načelnik već punih sedam godina, kao predsjedavajući Općinskog vijeća Vareš u dva mandata ispred HDZ-a, kao predsjednik OO HDZ-a Vareš od 2000. do 2023. godine, želim danas kao neovisni načelnik i osjećam obavezu da upoznam i domaću a i širu javnost da uvažena gospoda iz HRS-a koja je bila 02.11. 2023. godine na misi i polaganju cvijeća na 30. obljetnicu stradanja Hrvata Vareša, a vjerujem da nisu ni znali do danas gdje je Vareš i da u njemu uopće žive Hrvati, ali me oni ne žaloste jer upravo iz takvih pristupa i tako neodgovornog ponašanja o stradavanju Vareša, nama se u Varešu i desila nažalost 1993. godina.

Čudi, pa čak i zabrinjava, da ih je upoznao čovjek koji vodi župnu zajednicu, jednu od tri župne zajednice, fra Leon Pendić, koji po mom sudu, trebalo bi da radi svoj posao fratra, svećenika a ne da ulazi u one stvari o kojima uglavnom ništa ne zna i kojima iznosi neke svoje frustrirane stavove.

Ja sam sudionik ratnog vremena, jedan od ratnih zapovjednika, odlikovanih časnika i dobro znam šta se desilo 1993. godine građanima Vareša i zato su odgovarali i jedni i drugi ali još uvijek ne dovoljno i na tome insistiram, da izvršioci svih ratnih nedjela dođu pred lice pravde, ali se pitam kada će doći projektanti koji su sve to zamislili i smislili i na kraju realizirali.

Uvjeravam građane i jedne i druge i treće ako ikada dođe ta istina o projektantima onda će vjerojatno mnogi promijeniti mišljenje. Pitam se, gdje su bili poslijeratnih godina kada se izgrađivala župa Borovica, u potpunosti uništena i spaljena, kada se pravila putna infrastruktura, vjerski objekti, kako u Borovici tako i svim drugim župama.

Gdje su bili kada su se izgrađivali spaljeni objekti po Varešu kao što su K-objekti, 84 stambene jedinice, stanari tih objekata dobro znaju da je to sve urađeno zahvaljujući OO HDZ-a Vareš, HDZ-u BiH i naravno predsjedniku gosp. Draganu Čoviću. Bezbroj projekata koje smo dobili sa federalnog i kantonalnog nivoa, Hrvatske Vlade sve zahvaljujući nama istim, gdje u ovoj priči ovi koji su napisali i ovi koji su im dali informaciju nisu ni bili a i sada su samo na privremenom radu i sutra će otići bez ikakve odgovornosti.

Znam, poštovani moji građani da ćete reći ili pomisliti zašto ovdje sada govorim ko je ovdje ulagao i borio se, ne samo za povratak Hrvata nego da bi svima bilo dobro u Varešu, zato što sam napustio HDZ i sada sam neovisni načelnik ali ja pripadam legalistima, ja pripadam onim poštenim, korektnim ja pripadam upravo onakvim koji su  mene učili, moji svećenici ali neki iz boljeg i poštenijeg vremena.

Da prošlost ne možemo mijenjati, povijesne činjenice su fakti i pravi i iskreni domoljub, lokalista i patriota uvijek će reći istinu. Nažalost, radi sitnih političkih interesa radi nekih glasova koji će im možda donijeti gdje su osjetili mjesto i vrijeme ja im poručujem na pogrešnom ste putu u pogrešnoj misiji. Ja, kao politička osoba koja ovdje traje 30 godina vas i takve slične davno sam pregazio i stavio ih na mjesto gdje objektivno i pripadaju, negdje u zadnjim klupama, jer bolje ne zaslužuju.

Oni koji su spremni reći da nema suživota ovdje u Varešu to znači ovdje u Bosni i Hercegovini mogu uvažiti njihovo mišljenje ali su morali dati odgovor šta bi bilo drugo rješenje. Ako misle da Hrvatima ponovo nude Stolac, Drvar, Bobanova naselja u Hercegovini onda su se prevarili, jer građani a pogotovo Hrvati Vareša znaju od 1992. godine, da njihov načelnik bez obzira u kojoj ulozi bio da li ratnog zapovjednika, predsjedavajućeg Vijeća ili u ulozi načelnika, nikad nije ostavio i nikad ih neću ostaviti jer to je moja misija. Misija čovjeka a ne misija manipulanta, prevaranta a posebno ne čovjeka koji traži lični interes.

Dragi moji sugrađani a i šira javnosti, budite oprezni jer oni za sebe nemaju nikakvu odgovornost a mi danas gradimo jednu svjetliju budućnost gdje imamo svi mjesta uvažavajući i jedne i druge i treće a svako će na osob ostati u svojoj vjeri u svojoj naciji u svom političkom uvjerenju i poželjeti svakom dobronamjernu dobrodošlicu, a onima koji ne mogu da žive sa drugima ne želim da žive ni sa nama i ja im želim sretan put.

U nastavku pročitajte objavu koju smo preuzeli sa stranica HRS a tiče se Vareša i stanja u Varešu.

VAREŠ – 30. OBLJETNICA PROGONA HRVATA, PROGONA ZA KOJEG BI MNOGI DA JOŠ UVIJEK TRAJE‼

„Ostavljeni, zaboravljeni i zanemareni! Ne boli toliko kad ti drugi to rade. Najviše boli kad ti tvoj to radi, pa se pitaš je li imalo smisla ginuti!“ Riječi su ovo iz propovijedi fra Leona Pendića, u povodu 30. obljetnice progona Hrvata Vareša koji se dogodio 02. 11. 1993. Riječi koje se čovjeku urežu duboko u srce i dušu.

Izgladnjeli i bez ičega, zato što postrojbe ABiH ne samo da nisu dopuštale humanitarne konvoje u grad, nego su ih i opljačkali, u noći između 02. 11. i 03. 11. Hrvati Vareša su bili primorani pobjeći iz svoga grada.

Znalo se što su postrojbe ABiH učinile po okolnim selima (poput Kopijara, Doboštice, Planice, Peruna, Karasovine,…), gdje su paljene i do temelja srušene kuće, crkve, gospodarski objekti i u kojima su civili mučki hladnim oružjem ubijani. Znalo se i za improvizirane logore gdje su zatvarani i mučeni zarobljeni branitelji HVO-a. Iz tih razloga, okruženi i izgladnjeli narod Vareša bio je primoran napustiti Vareš i uputiti se u krajnje neizvjestan bijeg preko okolnih šuma u cilju traženja spasa.

U povodu 30. obljetnice, u organizaciji članova HRS-a Vareš, delegacija HRS-a je obišla spomen obilježja na Kopijarima, Borovici i Pogaru, te sudjelovala na Svetoj misi i obilježavanju obljetnice u samom Varešu, ispred župne crkve.

Prigoda je bila to ponovno susresti se s Hrvatima ovog mjesta. Na popisu 1991. u Varešu je živjelo preko 9 tisuća Hrvata i bili su većina. Prema podacima iz župe, danas Hrvata ima oko 1200.

„Ovdje nema nikakvog suživota kakav se lažno promovira putem medija. Vareš se želi etnički očistiti i to im dobro ide. U prvim periodima povratka, povratnici Hrvati su doživljavali mučenja i prijetnje, danas se to puno suptilnije radi, s razlikom da u tome danas sudjeluju i aktualne hrvatske vlasti. Ja sam kao bivši branitelj otišao na Stupni Do gdje su Hrvati počinili zločin, danas nikoga od predstavnika bošnjačkog naroda na bilo kojem mjestu zločina ABiH.

Kudikamo veći zločini u Varešu su počinjeni nad Hrvatima Vareša, nego nad Bošnjacima u Stupnom Dolu. Razumijemo što sve to nije važno sarajevskoj javnosti, ali boli činjenica da niti jedan hrvatski medij, kao ni vladajuće strukture o svemu ovome ne govore već 30 godina!“ – rekli su nam u razgovoru branitelji s kojima smo se susreli na obilježavanju. Na žalost nije se daleko od istine.

Delegacija HRS-a je prezentirala dosadašnje aktivnosti i inicijative po pitanju vareškog kraja. Jedna od tih je inicijativa koja je upućena ministarstvu prometa i komunikacija FBiH, a tiče se sanacije i asfaltiranja prometnica koje povezuju Vareš s Tuzlom, Kraljevom Sutjeskom i okolnim mjestima. Na žalost, sve su te inicijative odbijene, ali to ne znači da nećemo odustati i ponoviti ih kada bude razgovora o Proračunu Federacije za 2024. godinu.

Uz to, u narednom periodu formalno će se osnovati O. O. HRS-a Vareš , tako da će žitelji Vareša konačno dobiti autohtonu i principijelnu hrvatsku političku opciju koja će se boriti i izboriti za interese svoga naroda u ovome mjestu. Ima još itekako ponosa i prkosa u ovom narodu!